Unesite ključnu riječ

Imajući u vidu cijelokupnu društveno političku situaciju u državi, loša ocjena koju je Crna Gora dobila od EK nije iznenadila i bila je, nažalost i više nego očekivana. Građanska alijansa je više puta upozoravala političke elite da u njihovom radu budu aktivnosti i reforme koje je EU postavila kao prioritete u procesu pridruživanja. Kako je to izostalo u prethodnom periodu, propuštena je šansa, između ostalog, da se izaberu novi članovi Sudskog savjeta, sudije Ustavnog suda, Vrhovni drzavni tužilac, kao i predsjednik Vrhovnog suda.

Kao što smo i naveli više puta do sada, promjene u Tužilačkom savjetu predstavljaju početak reformi u pravosuđu koje su nastavljene izborom Specijalnog državnog tužioca. Na tom polju su vidljivi rezultati, s tim što moramo poštovati prezumpciju nevinosti i sačekati epilog postupaka koji se vode protiv bivših i sadašnjih nosilaca najviših sudskih funkcija, kao i bivšeg menadžmenta jednog državnog preduzeća. Neophodno je što hitnije nastaviti sa reformama u pravosuđu, a prije svega, potrebno je izabrati sudije Ustavnog suda Crne Gore, članove Sudskog savjeta, Vrhovnog državnog tuzioca i predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore. Reforma izbornog zakonodavstva takođe mora biti na vrhu agende donosilaca odluka u Crnoj Gori, na šta je Građanska alijansa u prethodnom periodu u više navrata upozoravala, I ovoga puta je izostao aktivniji pristup Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore koji je održao  svega tri sjednice u 2022. godini. Ovakav pristup nije dobar i Odbor mora uzeti aktivniju kontrolnu ulogu, kao i  u procesu EU integracija barem kroz organizovanje tematskih sjednica na kojima će se vidjeti stepen realizacije preporuka koje EK navodi u svojim izvještajima.

Imamo još jednu propuštenu godinu bez adekvatnih rezultata kada je u pitanju rješavanje domaćih predmeta ratnih zločina, prvenstveno po pitanju utvrđivanja komandne odgovornosti. Evropska komisija neadekvatno postupanje nadležnih organa po ovim postupcima kritikuje iz godine u godinu, ali naši pravosudni organi ostaju nijemi na kontinurane kritike na neadekvatno procesuiranje, odnosno na neutvrđivanje komandne odgovornosti, a onda i na nekažnjavanje po osnovu pomaganja, saučesništva i podstrekivanja. Ove godine je i kancelarija UN-a u Podgorici istakla važnost suočavanja sa prošlošću, što bi trebalo biti dodatni podstrek Crnoj Gori da pojača napore u oblasti rešavanja ratnih zločina. Sve ovo je bilo predviđeno i Strategijom za istraživanje ratnih zločina koja je donijeta 2015. godine, a koja je i predviđala da se ponovo pregledaju stari predmeti ratnih zločina koji su pravnosnažno i okončani, a u cilju identifikacije novih osumnjičenih. Efikasnoj implementaciji Strategije ipak nijesmo svjedočili, dok svakako pohvaljujemo nekoliko slučajeva posjete crnogorskih ministara lokacija ratnih zločina. Naglašavamo da je neophodno analizirati i odgovornost tužilaca koji su bili zaduženi za procesuiranje ovih predmeta, ali i raditi na obučavanju sadašnjih tužilaca u SDT-u koji su zaduženi za sprovođenje ciljeva Strategije.

Kada govorimo o slobodi izražavanja, registrovani pozitivni pomaci raduju, jer je ovo dugo bila oblast koja je bila negativno ocjenjivana.

Kontrola govora mržnje u javnom prostoru je takođe nešto na šta ozbiljno moramo obratiti pažnju. Pozdravljamo adekvatnu i profesionalnu reakciju AEM-a po ovom pitanju. Poseban problem predstavlja širenje govora mržnje preko internet portala i društvenih mreža, gdje su i službenici države optuženi za širenje govora mržnje. Zakon o medijima je kroz odredbe regulisao obavezu portala da brišu komentare koji sadrže elemente govora mržnje. No ipak, još uvijek ostaje da vidimo efekte u praksi ovog zakonskog rješenja.

Ponovoljena pozitivna ocjena RTCG da je nastavio da proizvodi “politički uravnotežen i raznovrstan sadržaj”, je ohrabrujuća i ukazuje da javni servis treba da nastavi rad u istom pravcu. Javni servis, koji služi kao primjer medijskog profesionalizma treba da nastavi rad u pogledu oslobađanja novinara od bilo kakvih pritisaka, što će dovesti i do jačanja segmenta istraživačkog novinarstva koji je trenutno na niskom nivou u Crnoj Gori. Ovo će dovesti i do daljeg povećanja povjerenja građana u javni servis koji će tako na pravi način ostvarivati svoju svrhu.

Što se generalno medijske scene tiče, i dalje su naglašeni neriješeni slučajevi napada na novinare, iako imamo zabilježen napredak u pogledu legislative, tačnije, u pogledu izmjene Krivičnog zakonika u dijelu zaštite novinara i medijskih radnika. Uz to, novim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji MUP/UP formirana je organizaciona jedinica kojoj će u nadležnosti biti i suzbijanje napada na novinare i predstavnike medija i rasvjetljavanje tzv. „hladnih“ slučajeva. Sa druge strane, posljednji izvještaj Vladine Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistva novinara i napada na imovinu medija za sada nije doprinio značajno rasvjetljavanju slučajeva napada. Ovo najviše iz razloga što na njihove preporuke nema konkretnog odgovora od Vrhovnog državnog tužilaštva i Uprave policije. Ove instance moraju ozbiljnije shvatiti preporuke Komisije i dati jasne i konkretne rezultate po pitanju njihovih zaključaka i preporuka.

Kada su u pitanju oblasti migracije i azila, pozdravljamo pomake u odnosu na prošlu godinu, a koji se odnose na izražavanje namjere za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Međutim, Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti se i dalje ne sprovodi u punom obimu. Tako se dešava da inspektori za strance nisu upoznati sa ovom procedurom u potpunosti. Pa isti šalju lica iz Centra bezbjednosti Podgorica u kamp na Božaju kako bi izrazila namjeru, iako po Zakonu imaju pravo da izraze namjeru u opštini u kojoj se nalaze, a to otežava u praksi ostvarivanje ovog prava.

Takođe, veći dio zakonskih odredbi u dijelu postupka pred Direkcijom za azil je implementiran. Kada je u pitanju trajanje samog postupka, ostvaren je napredak u odnosu na prethodni period. Ipak, još uvijek ostaje prostor za unapređenje, jer sada prvostepeni postupci generalno traju kraće, ali treba nastojati da se prvostepeni postupci ipak završavaju u okvirima rokova propisanih zakonom i da se mora učiniti dodatan napor da trajanje postupka bude u okviru šest mjeseci. Promjene bi se postigle angažovanjem dodatnog kadra, jer postojeći broj službenika je značajno opterećen, posebno imajući u vidu da je više od 100 stranaca podnijelo zahtjev za azil. To bi uticalo na ekspeditivnije donošenje odluka već u prvom stepenu. Ekspeditivnost postupka dobijanja azila na prvostepenom nivou propisana je međunarodnim standardima kako bi se blagovremeni pristup sistemu azila omogućio onim licima kojima je međunarodna zaštita potrebna.

Saglasni smo sa navodima iz izvještaja da su Romi i Egipćani kao jedan od manjinskih naroda u Crnoj Gori i dalje ugroženi i diskriminisani, a posebno kada je u pitanju postupak za utvrđivanje statusa lica bez državljanstva. U tom kontekstu, napominjemo da je neophodna i sveobuhvatnija primjena postupka utvrđivanja statusa lica bez državljanstva, te u skladu sa tim je potrebno jačanje kapaciteta u smislu usavršavanja zaposlenih koji su zaduženi za ove slučajeve u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Pozdravljamo to što je Vlada adekvatno odgovorila na dolazak ukrajinskih izbjeglica, naročito u prvom talasu. Uz to, veoma je značajna odluka Ministarstva unutrašnjih poslova da obezbijedi besplatno preseljenje Ukrajinaca u Crnu Goru, te obezbjeđenje ukupno 230 mjesta za njihov smještaj u Nikšiću i Sutomoru. Ipak, ostaju da se riješe pitanja ostvarivanje prava kao što su pravo na obrazovanje, te je potrebno nastaviti raditi na poboljšanju pristupa zdravstvenoj zaštiti, pitanjima smještaja i unaprijediti ambijent za zapošljavanje kroz saradnju sa poslodavcima.

Krajnje je vrijeme da se odrede prioriteti zakonodavne i izvršne vlasti u narednom periodu, ukoliko se iskreno želi u EU. Reforme u pravosuđu, deblokada institucija, djelotvorne istrage nadležnih institucija, energičnija borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, izborne reforme i slično, jednostavno moraju biti u vrhu prioriteta crnogorske političke elite.