Kontaktirajte nas!

+382 20 513 687

Search
Close this search box.

MEĐUNARODNI DAN DEMOKRATIJE

Međunarodni dan demokratije pravi je momenat da se kao društvo podsjetimo na važnost demokratskih procesa od kojih umnogome zavise i svi ostali, a posebno kvalitet života. Iako smo danas nužno fokusirani na egzistencijalna pitanja ne smijemo zanemariti da su ona tijesno povezana sa razvojem demokratskih kapaciteta i jednake napore moramo uložiti kako bi donosioce odluka primorali da te kapacitete razvijaju. Demokratsko sazrijevanje je ono što živimo svakog dana i ukoliko kao pojedinci i zajednica postanemo nezainteresovani za procese i pasivni u odnosu na kršenja demokratskih principa onda su oni kojima smo dali mandat da upravljaju tim procesima – bez kontrole a posljedice neizbježne.

Posebno zabrinjava da dijaloga na javnoj sceni gotovo da nema. Akteri političkog života sve češće biraju tenzije za modus operandi, a retorika je sve oštrija. Strukture vlasti grade čitav set animoziteta prema civilnom sektoru i nezavisnim medijima, a njihova nezainteresovanost za jačanje alatki e-participacije i e – demokratije i neprepoznavanje benefita istih je hronično stanje. Dakle, šansa da se građani direktno uključe u proces odlučivanja se namjerno zanemaruje.

Sa druge strane, retorika predstavnika izvršne vlasti je uz svesrdnu pomoć opozicije, na najboljem putu da izliže i obesmisli sam pojam i definiciju demokratije – riječi koja se koristi sve više, u svim segmentima javnosti, bez implementacije i shvatanja njenog značaja. Riječ „demokratija“ pretvorena je u poštapalicu, veznik kojim se spaja jednolično i besmisleno u javnom diskursu i služi razvodnjavanju a nikako osnaživanju.

Pravu sliku ukupnog stanja možemo sklopiti nakon analize dokumenata velikog broja međunarodnih institucija koje posmatraju stanje demokratije u našoj državi. Njihov stav je nedvosmislen: u Crnoj Gori je primjetan preveliki uticaj vladajuće partije na nezavisne institucije.

Iz Evropske komisije naročito naglašavaju slučaj političkog miješanja članova izvršne i zakonodavne grane vlasti u nezavisno funkcionisanje zvaničnika pravosuđa i policije.

U godišnjem izvještaju Fridom hausa napominju da se demokratija širom Balkana poboljšala u periodu od 2005. do 2010. godine ali i da je sada u padu. U istom dokumentu se navodi da je lider DPS-a, Milo Đukanović, taj koji je zarobio državu pretvarajući je u mehanizam koji mu služi za jačanje partije te da je nacionalističko podstrekivanje, koje je dovelo do sukoba u Jugoslaviji, ponovo omiljeni rječnik političara.

Njemačka Bertelsman fondacija koja objavljuje Indeks transformacije zemalja u tranziciji, u dijelu koji se tiče stabilnosti demokratskih institucija, navodi da one u principu obavljaju funkcije, ali su ponekad neefikasne zbog međusobnog trenja. Sukob između institucija često dolazi kao rezultat duboke politizacije istih i postaje vidljiviji u vremenu političke krize.

Evropska komisija (EK) u izvještaju o Crnoj Gori je ocijenila da je potrebno razmotriti sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva. U ovom dokumentu se ističe da je Skupština, bez odgovarajućih javnih konsultacija, usvojila set zakona koji samo djelimično odgovaraju na preporuke OEBS-a. Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) prihvatila je poziv Vlade da pruži tehničku i ekspertsku pomoć u vezi sa ispunjavanjem preporuka koje se odnose na izbore, kroz stručna mišljenja i procjene nacrta zakona.

Prema Izvještaju o ljudskim pravima za Crnu Goru za 2017. godinu Stejt dipartmenta najznačajnija pitanja u vezi sa ljudskim pravima su: upotreba sile od strane policije i zatvorskih stražara radi dobijanja priznanja i informacija od pritvorenika i zatvorenika; nedostatak sudske nezavisnosti; povrede slobode medija, korupcija, uključujući i institucije za sprovođenje zakona i sudove; nasilje nad LGBT osobama i izveštaji o prisilnom radu i dječjem radu. Nekažnjivost je ostala problem, jer Vlada nije sankcionisala zvaničnike koji su počinili zloupotrebe ljudskih prava.

Prema indeksu demokratičnosti, u istraživanju Ekonomista, Crna Gora se svrstava među zemlje sa takozvanim blagim hibridnim režimom i ocjenom između 5 i 6 na skali od 0-10, odnosno na najmanjem nivou od referenduma. U izvještaju se ističe i da je lider DPS-a Milo Đukanović osvojio predsjedničke izbore 2018. godine nastavljajuć́i na taj način svoju više decenija dugu političku dominaciju te da je političke protivnike nastojao da diskredituje optužujuć́i ih da su uključeni u planiranje državnog udara 2016. godine.

Sve ovo čini posebno važnim Dan demokratije u Crnoj Gori. Jer je, čini se, svedena na riječ, tek ljušturu prvobitnog organizma od čijeg nesmetanog funkcionisanja zavise sve funkcije društva: da vlada Pravda, da Pravo bude uporište a ne paravan i da se osjeća sigurnost unutar sistema koji činimo svi, bez privilegija za elite, sa jednakim šansama za sve.

Podsjećamo da je Generalna skupština UN-a 2007. godine proglasila 15. septembar za Svjetski dan demokratije, podstičući zemlje članice da jačaju nacionalne programe posvećene promociji i konsolidaciji demokratije.

Građanska alijansa

Podijeli na društvenim mrežama 

Posljednje novosti

GA YIHR
U znak sjećanja na žrtve ratnog zločina Deportacije
Milan Radovic
Crnogorski zvaničnici odluke o rezoluciji o Srebrenici treba da donose vođeni isključivo interesima naše zemlje
pogled-naprijed-korica-mne-(17x20) (1)
Objavljena publikacija: „18 godina nezavisnosti – pogled naprijed. Putokaz ka EU napretku“
0-02-05-82fcb38dbc86d3b6dcd0592e124af359f12beb831bdea866115ef06b11fae27c_871df1301ba2fb2d
Kulturna posjeta pljevaljskih srednjoškolaca Ulcinju i Kulturno veče o toleranciji
0-02-05-304947f763e4ed3559d68125120356ea5e620eecd9b513342b69134ec4140a7f_41da7064b360bf57
ODRŽAN PRVI MODUL TRENINGA ZA LOKALNE ODBORNICE

Pretraga