Ova godina biće opterećena izborima, što može biti opasnost da se ključni procesi zapostave kako od strane Vlade, od koje se očekuju mjerljivi rezultati, tako i od strane medija koji će manje prostora dati ovim temama i kritičkom dijelu javnosti.
U prethodnih pet i po godina proces pridruživanja Crne Gore EU uglavnom je bio usmjeren na birokratski apsket, otvaranje poglavlja, što ne znači da je naša država istovremeno ispunjavala evropske standarde neophodne za članstvo. Nezvanični izvještaj Evropske komisije za poglavlja 23 i 24 nije optimističan i ukazuje da će u narednom periodu od ključnog značaja biti da Crna Gora pokaže kredibilan i održiv napredak u svim oblastima vladavine prava i ljudskih prava, što podrazumijeva “uključivanje svih relevantnih institucija i aktera uključujući i široku i snažnu političku odlučnost i odgovornost”.
Država još uvijek nije pokazala volju da se istinski suoči sa ratnom prošlošću jer izostaje suštinska i proaktivna borba protiv nekažnjivosti za ratne zločine. Iako ohrabruje pokretanje novih istraga, posebno jer one do sada nijesu bile efikasne i nijesu vodile identifikaciji svih odgovornih, njihovom procesuiranju i kažnjavanju, zabrinjava to što je najveći broj njih i dalje u fazi izviđaja.
Nadležne državne institucije još uvijek imaju probleme u iskorijevanju zlostavljanja i nehumanog postupanja i kažnjavanja od strane policijskih službenika i službenika ZIKS-a.
Podsjećamo na slučaj tortura tokom protesta i torture u ZIKS-u 2015. godine. GA je tokom protesta 2015. godine registrovala 25 slučajeva takvog postupanja policijskih službenika i o njima obavijestila tužilaštvo. Nažalost, do sada je osuđen samo jedan službenik.
Kada je u pitanju antidiskriminacija, još uvijek se sporo preduzimaju koraci na integraciji osoba sa invaliditetom, pripadnika LGBTIQ zajednice i Roma. Razlog za zabrinutost je i neadekvatna borba protiv diskriminacije u oblasti zapošljavanja, posebno političkog i nacionalnog zapošljavanja. Afera “Snimak” još uvijek je bez epiloga, gotovo svakodnevno smo svjedoci novih afera i brojnih zloupotreba u toku izbornog procesa a bez adekvatne reakcije nadležnih institucija. Iz EK upozoravaju da uprkos stalnim navodima o zloupotrebi javnih sredstava za svrhe političkih partija, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) nije mogla da utvrdi postojanje tih zloupotreba.
Iako je još prije dvije godine završena pilotska faza implementacije novog sistema redovnog stručnog ocjenjivanja u osnovnim sudovima u Nikšiću i Cetinju, taj sistem još uvijek nije zaživio. Dodatno, sistem sudske kontrole od strane Ministarstva pravde se mora dodatno unaprijediti kroz jačanje tima koji vrši kontrole kao i sisteme nenajavljenih kontrola.
I dalje su ograničeni dometi u dijelu disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca i primjene Kodeksa sudske i tužilačke etike. Neophodno je da se, između ostalog, normiraju razlozi pravila o ocjenjivanju sudija i tužilaca te da se prilikom napredovanja sudija i tužilaca uzmu u obzir sva kršenja kodeksa. Detaljna analiza na temu primjene Etičkih kodeksa sudija, tužilaca i policije koje je uradila GA se nalazi na linku:
https://gamn.org/images/docs/cg/primjena-etickih-kodeks-tuzilaca-sudija-i-policije.pdf
Pravosudni informatički sistem (PRIS) po izjavama samih sudija ne funkcioniše kvalitetno i brzo, posebno u sudovima na sjeveru zbog loše internet veze pa je u ovom dijelu neophodno obezbijediti dodatna sredstva za nabavku informatičke i mrežne opreme.
Kada je u pitanju sloboda izražavanja, te pravo novinara i medijskih poslenika da obavljaju svoj posao, radi se gotovo o neznatnom pomaku imajući u vidu rješavanje slučajeva napada na novinare i medije. Vlada treba da pokaže i suštinsku spremnost da se otkriju počinioci i nalogodavci i dozvoli rad Komisiji za praćenje nadležnih u istragama napada na novinare, bez opstrukcija. Ostaje da se riješe i stari slučajevi, posebno ubistvo Duška Jovanovića. Dok god zaposleni u medijima budu strijepili za sopstvenu sigurnost i imovinu, ne može se govoriti o potpunoj slobodi izražavanja i demokratiji.
ASK je u odlukama o konfliktu interesa za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore (RTCG) i člana Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM) bez kvalitetnog obrazloženja, a što je potvrdio i Upravni sud u jednom slučaju, pokazala da nema ujednačen kriterijum za pokretanje i utvrđivanje kršenja Zakona o javnim funkcionerima. Na ovaj način Agencija je ugrozila svoj integritet a koji je ključan dokaz nezavisnosti u radu ove institucije.
Zabrinjavajuće je razrješavanje članova Savjeta RTCG-a i AEM-a putem glasanja većine u Skupštini, u čijem sastavu nema opozicije. Neprihvatljivo je da vladajuća partija i dalje nalazi mehanizme da utiče na uređivačku politiku Javnog servisa, ali i rad drugih elektronskih medija putem članova Savjeta AEM-a. Iskrene i prave demokratije u jednoj zemlji ne može biti sve dok vlast na bilo koji način pokušava da kontroliše slobodu medija i određuje šta i koliko javnost ima pravo da zna. Stoga u narednom periodu Vlada treba da pokaže istinsku spremnost i dozvoli medijima da bude kontrolor vlasti.
Da je ostalo neusklađenosti sa evropskim standardima svjedoči i privremeno obustavljanje komunikacijskih platformi na dan Parlamentarnih izbora 2016. godine. Iako je Kodeks novinara Crne Gore dobio novo ruho, konkretnih napredaka u poštovanju profesionalnih i etičkih standarda nema, te bi trebalo i dalje raditi na tome. Potrebno je formiranje nezavisnog samoregulatornog tijela, sprječavanje prakse oglašavanja državnih organa u samo određenim medijima, te poštovanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je esencija transparentnosti. Zakon o medijima, Zakon o elektronskim medijima te drugi podzakonski akti treba da budu ažurirani i usklađeni sa najnovijim evropskim standardima.
Ovo su samo neke od tema iz ova dva pregovaračka poglavlja, koja pokazuju koliko je izazovan posao pred nama u ove dvije godine. Dodatno, poslednja istraživanja javnog mnjenja pokazala su da raste broj građana koji smatra da proces pristupanja traje već prilično dugo te da se ne vidi izvjestan završetak pristupnog procesa. Istraživanje je pokazalo i da raste broj euroskeptika što je zabrinjavajući podatak za državu kojoj je strateški cilj članstvo u EU.
Kada uporedimo sa ostalim zemljama koje su prošle ovaj proces, da se zaključiti da je Crna Gora mogla brže da prođe kroz ovaj proces, za šta se uzrok može tražiti u samom vrhu pregovaračkog tima, neuključenosti Skupštine i nespremnosti od strane donosilaca političkih odluka da naprave neke ključne reformske iskorake. Proces bi izvjesno bio kvaliteniji i brži ukoliko bi Crna Gora učinila javnim pregovaračke pozicije, kao što su to uradile neke zemlje u okruženju i sama EU.
Imajuću u vidu ozbiljnost situacije i značaj ovih pitanja, Građanska alijansa će, u naredne dvije godine, sve svoje kapacitete i aktivnosti usmjeriti ka doprinosu u stvaranju uslova za ispunjavanje mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24.
Koordinatori/ke programa Građanske alijanse
Kristina Ćetković
Milan Radović
Zoran Vujičić
Sanja Rašović
Blažo Crvenica
