Unesite ključnu riječ

SAOPŠTENJE POVODOM ANALIZE E-PARTICIPACIJE I IMPLEMENTACIJE ONLINE ALATKI U CRNOJ GORI

E-demokratija a posebno koncept e-participacije građana predstavlja važnu komponentu u razvoju i jačanju ukupnih demokratskih kapaciteta modernih i razvijenih društava kakvim Crna Gora teži. U tom pravcu Građanska alijansa objavila je analizu e-participacije i implementacije online alatki u a sa ciljem da, nakon tri godine od kada je objavljena prethodna publikacija koja se bavila sličnim temama i pitanjima, da presjek postojećeg stanja ali i uporedi indikatore koji govore o eventualnom napretku našeg društva ili čak stagnaciji u ovoj oblasti.

Građanska participacija, odnosno učestvovanje građana u društveno-političkim procesima, s razlogom se smatra jednim od osnovnih indikatora stepena razvoja demokratskog društva i jednim od osnovnih činilaca svakog demokratskog političkog sistema. E-participacija može uključiti građane na različitim nivoima angažovanja a njen potencijal za promjenu trenutnog, aktuelnog, stanja u jednom društvu je veliki.

U Crnoj Gori, kao jednoj od postkomunističkih zemalja, dostizanje stanja u kojem je građanin aktivan i svjestan svoje građanske “moći” zahtijeva, prije svega, političku volju a zatim i prilične napore i strpljenje za ukupnu društveno – institucionalnu transformaciju.

Reforma javne uprave

Strategija reforme javne uprave 2016-2020 god., prepoznaje koncept e-demokratije, međutim, uglavnom, kroz koncept pružanja usluga koristeći informaciono – komunikacione tehnologije. Jako malo pažnje se u ovom strateškom dokumentu posvećuje jačanju građanske participacije, a posebno kroz jačanje e-demokratije i e-participacije. Ona je, uglavnom, pokrivena jednim malim dijelom implementacijom portala E-Uprava i to kroz oblast Javnih rasprava – koja nije ostvarila konkretne rezultate.

Portal E uprava i e- participacija

Analizom Portala, uočeno je da se u okviru portala E-uprava, u dijelu koji se odnosi na e-participaciju, nalazi samo jedna mogućnost i to učestvovanje u Javnim raspravama.

Poseban problem odnosi se na činjenicu što kao “indikatore” uspjeha nadležno Ministarstvo navodi samo objave na samom portalu. Objave same po sebi ne svjedoče o bilo kakvom obliku interakcije, odnosno, uključivanja građana, već o činjenici da je samo nešto objavljeno. O tome da li je nekoga ta objava zainteresovala, da li je neko dostavio komentar ili sugestiju, što je i suština ovakvih objava, ne postoje zvanični podaci u izvještajima.

Međutim, uvidom u sadržaj svih objava u dijelu “Javne rasprave” na portalu za cijelu 2017. i prvih pola godine 2018. uočava se da je ukupan broj javnih rasprava bio 231 dok uključivanja građana nije bilo, odnosno broj komentara koji su dostavljeni putem portala je 0. Ovo ukazuje da je za svaku alatku, pa i ovu mogućnost za participaciju, potrebno imati i građane sa druge strane koji je percepiraju kao korisnu i potrebnu i koji je koriste u praksi.

Portal E-uprava je, međutim, dominantno baziran na principu pružanja e-usluga. On, zapravo, nudi mogućnost organima javne uprave da povećaju efikasnost i transparentnost na način što će svoje usluge ponuditi na Portalu, te omogućiti građanima da lakše ostvare svoja prava. Elektronske usluge se na portalu E-uprava mogu razvrstati po vrsti korisnika: fizička lica (građani i preduzetnici), i pravna lica (privredna društva i druga pravna lica). Participacija u okviru portala nije u potpunosti zanemarena ali se može reći da predstavlja jako mali segment koji je neophodno dalje razvijati i posvetiti mu posebnu pažnju. Kako je vrlo malo pažnje posvećeno modelima e-participacije, u analizi osvrnuli smo se i na određene opcije u okviru e-usluga koje su posvećene fizičkim licima a koje se odnose uglavnom na omogućavanje građanima da podnose prijave za kršenje zakona ili žalbe.

U odnosu na stanje od prije tri godine, evidentno je da je uvedena mogućnost lakšeg komuniciranja sa Upravom policije putem portala što je pozitivno. Međutim, uključivanje jedino ove opcije, za poslednje tri godine je mali napredak u odnosu na mogućnosti koje postoje u ovom dijelu, posebno za podnošenje prijava od strane građana (govorimo o pružanju mogućnosti za e-participaciju). I dalje je evidentna potreba da se mogućnost prijavljivanja od strane građana proširi i na druge oblasti i kršenja zakona, što bi podrazumijevalo uvođenje novih opcija ali i uspostavljanje adekvatne komunikacije sa nadležnim institucijama. Ovo se, prije svega, odnosi na određivanje nadležnih i odgovornih osoba u organima javne uprave koji bi vodili računa o obezbjeđivanju adekvatnih odgovora, kako bi se ostvarila suština odnosno dvosmjerna komunikacija. Veoma važno je obezbijediti i način praćenja ishoda prijava, odnosno šta su konkretni rezultati (ishodi) svake prijave od strane građana. Ovakvi rezultati predstavljaju ključni – satisfakcioni momenat za građane koji ih ohrabruje da na ovakav način doprinose stvaranju boljeg i odgovornijeg društva.

Portal “Glas građana”- e peticije

Portal Glas građana e-peticije je inicijativa koja je kreirana sa namjerom da se, na taj način, po prvi put u Crnoj Gori koristeći nove tehnologije, omogući građanima da budu aktivni i učestvuju u kreiranju politika tako što će kandidovati svoje ideje, podnošenjem peticija direktno Vladi Crne Gore. Danas, nažalost, nakon godina truda i ulaganja značajne energije i znanja od strane dijela službenika Vlade ali aktivista civilnog sektora, koji su aktivno učestvovali u njenom razvoju, ova platforma ne funkcioniše. Stepen nebrige se ogleda u tome da kada se klikne na vidno istaknuti tab na portalu E-uprava pod nazivom “e-peticije” otvara se stranica koja informiše da server ne funkcioniše i da je zadatu stranicu nemoguće otvoriti jer tehnička podrška ne postoji. Na samom početku rada platforme primijećeni su određeni nedostaci, koji su po mišljenju civilnog sektora bili značajan ograničavajući faktor za uspješnu implementaciju ovog projekta.

Nažalost, odbijanjem najbitnijih sugestija, Vlada nije pokazala da dijeli kapacitete Operativnog tima pa se nije prevazišla postojeća situacija u kojoj imamo platformu u koju je uloženo dosta truda i energije a koja je zbog neadekvatnih kriterijuma obesmišljena.

Platforma za prijavljivanje zloupotrebe službenih vozila

Na osnovu činjeničnog stanja, možemo reći da je danas ova platforma dostigla najniži stepen svog rada od samog puštanja u funkciju. I pored snažnog zamaha koji je platforma doživjela uspostavljanjem komunikacije sa aplikacijom Budi odgovoran, koja je olakšala podnošenje prijava građanima, danas ta komunikacija ne postoji a trendovi ukazuju da će i ova platforma doživjeti sudbinu portala Glas građana i u potpunosti biti ugašena. Suštinski problem, nalazi se u nedostatku konkretnih rezultata, odnosno činjenici da gotovo niko nije odgovarao za zloupotrebu vozila u privatne svrhe. Ovakvi rezultati navode na sumnju da su nadležne državne institucije na više nego očigledne zloupotrebe pokazale težnju da bezuslovno stanu u zaštitu svojih zaposlenih a samim tim i zloupotreba te daju odgovore koji su neracionalni, neutemeljeni i neargumentovani i koji se često ne poklapaju sa opisom činjenične situacije koju dokumentuje prijava i sama fotografija. Kao što je istaknuto i ranije, ovo se dešava zbog činjenice da Biro za odnose sa javnošću nije nadležan da ulazi u sadržaj ovih odgovora, već služi samo kao kanal komunikacije sa građanima, pa su vremenom građani nakon dobijanja besmislenih odgovora izgubili uvjerenje da mogu uticati na promjene ovakvim vidom participacije, što se ogleda u sve manjem broju prijava putem ove platforme. Nedostatak konkretnih epiloga po prijavama, uticalo je na obeshrabrivanje građana i ostvarivanje kontraefekta po građansku participaciju i uopšte povjerenje građana kada je u pitanju njihov građanski aktivizam a posebno upotreba novih tehnologija u te svrhe sa akcentom na e-participaciju.

Zaključak

Čini se da Crna Gora, nažalost, ozbiljnost ali i mogućnosti ovog koncepta još uvijek nije shvatila na pravi način. O tome govori u prilog činjenica da ozbiljne strategija, ili čak djelovi nekih drugih strategija razvoja koji bi tretirali e-demokratiju u Crnoj Gori ne postoje.

Generalni zaključak je da je potrebna veća zainteresovanost i volja Vlade da bi se ostvario napredak u ovoj oblasti. Vlada Crne Gore mora krenuti sa kreiranjem posebne Strategije koja bi se ticala razvoja e-demokratije u Crnoj Gori kroz povezivanje svih nadležnih institucija i određivanje jasnih strateških pravaca koji bi bili bazirani na potencijalima ali i onome što je ostvareno do sada.

Kompletna analiza dostupna je OVDJE.

Sanja Rašović,
Koordinatorka programa Dobro upravljanje
sanja@gamn.org