Konferenciju je organizovala Inicijativa mladih za ljudska prava u Crnoj Gori, koja je članica nevladine fondacije Građanska alijansa, u sklopu regionalnog projekta „Regionalna Asocijacija za razmjenu mladih”, koji je podržala Evropska komisija. Do danas, ovo je najveći događaj koji je okupio mlade na jednom mjestu u okviru projekta koji je posvećen promociji ideje i potrebe institucionalizacije programa razmjene mladih u regionu Zapadnog Balkana, kroz koji između ostalog želimo da obezbijedimo prostor za dijalog između ključnih društvenih činilaca koji bi trebalo da doprinesu njenoj realizaciji.
Današnju konferenciju otvorili su gdin Igor Lukšić, ministar vanjskih poslova i evropskih integracija i gdin Suljo Mustafić, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.
Temu kojom se današnja konferencija bavila, gdin Lukšić ocijenio je aktuelnom i dodao da civilni sektor ima i ambiciju i konkretne rezultate i da često ide ispred država. Prema njegovim riječima, mobilnost mladih, tema je koja dominira Evropom a ne samo u regionu, a društvo koje nema odgovor za pitanja mladih nema budućnost. “Berlinski zid je pao, ali su drugi manji zidovi nastajali. Mladi u regionu se gotovo i ne poznaju, a zidovi kao da nikad nisu pali. Zaključci i preporuke sa ove konferencije trebaju biti razmatrane i na najavljenoj konferenciji u Beču u okviru Berlinskog procesa”, kazao je gdin Lukšić i dodao da će uskoro biti oformljen zapadnobalkanski fond koji će se između ostalih prioriteta baviti i mobilnošću mladih”. Gdin Suljo Mustafić kazao je da je danas, više nego ikada potrebno voditi dijalog i okrenuti se promovisanju društvenih vrijednosti. “Ohrabrujem mlade ljude da zajednički radimo na ovakvim idejama i vidimo kako Parlament Crne Gore može da doprinese”, kazao je Mustafić.
Govornici na panelu po nazivu “Značaj saradnje mladih u post-konfliktnim regionima, po modelu Francusko-njemačke kancelarije za mlade” bili su NJ.E. Veronique Brumeaux, ambasadorka Francuske u Crnoj Gori, NJ.E. Gudrun Elisabeth Steinacker, ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori i gdin Igor Vušurović iz Uprave za mlade i sport. Gđa Brumeaux kazala je da je francusko-njemački model fokusiran na mlade sa idejom da pospješi stvaranje veza između mladih kao doprinos miru i da je važnost ovakvog modela u iskustvu pomirenja između mladih i društava uz uključivanje civilnog sektora. “Moramo da razvijamo više programa i želimo da podijelimo iskustva sa zemljama regiona”, kazala je ambasadorka Francuske u Crnoj Gori. Prema riječima ambasadorke Njemačke u Crnoj Gori, gđe Steinacker, posebno emotivan trenutak u istoriji ovog programa je govor De Gola pred njemačkom omladinom mladima šezdesetih godina prošlog vijeka – prošlost je prošlost. Ona je kazala da sa visokog političkog vrha mora doći “ruka pomirenja” uz obezbjeđenje sredstava za realizaciju aktivnosti civilnog drustva. Ona je ocijenila da je za Balkan važna politička odgovornost i finansiranje od strane vlada, ali bez daljeg njihovog miješanja i kontrole. “Civilno društvo ispunjava životom okvir koji u smislu pomirenja daju vlade političkom voljom i neophodnim finansijama”, kazala je Steinacker.
Na temu praktično iskustvo i nedostaci u oblasti mobilnosti i saradnje mladih u region, gdin Vušurović kazao je “Četvrtinu stanovništva činite vi – mladi. Vi možete bolje shvatiti nego drugi kako je bilo živjeti u našem konfliktnom kontekstu. Kao Crna Gora imamo šta da doprinesemo uspostavljanju kancelarije za mlade Zapadnog Balkana. Za mobilnost mladih postoje i tehničke povoljnosti poput euro<26 kartice te EU programi za mlade u kojima Crna Gora učestvuje”.
O modelima institucionalizacije regionalnih programa za mlade na Zapadnom Balkanu, ulozi civilnog društva u programima regionalne razmjene mladih i o saradnji mladih, danas su govorili gdin Frank Moraweitz, predstavnik francusko njemačke kancelarije za mlade u Berlinu i predstavnici NVO sektora iz Crne Gore i Srbije, Igor Milošević iz NVO ZID i Jasmina Lazović, koordinatorka na programima Inicijative mladih za ljudska prava u Beogradu. Gdin Moraweitz je u svom izlaganju naglasio da je devet miliona Francuza i Njemaca učestvovalo u razmjenama, da su išli i primali jedni druge, tokom generacija, od osnivanja Kancelarije. Prema njegovim riječima mržnja između naroda dvije države bila je duboka i usađena u porodičnim narativima, te je stoga politički iskorak bio krucijalan. On je kazao da je za francusko-njemačku kancelariju važan reciprocitet a da je sve zasnivano na poštovanju filozofije različitosti. “Pitanje kako se nositi sa ratnim zločinima je evropsko pitanje na koje Kancelarija odgovara i vođenjem mladih na mjesta zločina. Civilno društvo bilo je ključno za francusko-njemačku saradnju i ključno je za Balkan. Tu se interakcija i proces već dešava”, kazao je on. Iz iskustva francusko-njemačke kancelarije, nezavisnost institucija i demokratske vrijednosti takođe su preduslov za uspjeh, ocijenio je Moraweitz. “Uspostavljanje kancelarije za Zapadni Balkan nije pitanje finansiranja. Vođeni iskustvom francusko-njemačke kancelarije, pričamo o iznosu od tri miliona eura. To nije puno kontribucije od konkretnih zemalja, posebno kad se ima u vidu da će dio sredstava obezbijediti i međunarodni subjekti”, ocijenio je on. O ulozi i iskustvu civilnog društva u regionalnim programima razmjene, Igor Milošević iz Asocijacije za demokratski prosperitet ZID kazao je da se mutirani oblici nacionalizma rađaju u ovom dijelu Evrope i da mladi u postkonfliknom periodu imaju iskustvo iz porodičnih narativa i medija i dominantno ne znaju za primjere solidarnosti. On je rekao da Vlade iz regiona moraju da potkrijepe deklaratorne izjave i konkretnim mjerama, obezbijeđenim finansijama i dodao da kancelarije moraju graditi na postojećim strukturama iz civilnog sektora, i da posebno ne smiju biti samo na jednom mjestu. Kada je riječ o temi “Saradnja mladih – gdje je region sada i šta smo postigli?”, predstavnica kancelarije YIHR u Srbiji, Jasmina Lazović kazala je: “Mi vidimo komplementarno procese suočavanja sa prošlošću i tranzicione pravde sa podsticanjem mladih. Crna Gora ima odnose sa svim zemljama, ima slobodu kretanja na cijelom Zapadnom Balkanu. U 21. vijeku, to ističem”. Prema njenim riječima, u ovom trenutku na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, teško se može desiti ovakav skup kakav se danas organizuje u Podgorici. Ona je ocijenila da institucionalizacija znači otvaranje škola, fakulteta i samo otvaranje mogućnosti da mladi upoznaju druge. To što istraživanja o etničkoj distanci pokazuju poražavajuće rezultate, upravo je razlog zašto je potrebno organizovati razmjene, ocijenila je ona i zaključila da ne možemo graditi klimu za izgradnju unije mladih Zapadnog Balkana i za unaprjieđenje odnosa sa svakodnevnim negativnim izjavama o drugima.
Konferenciji su prisustvovali svi podmladci političkih partija u Crnoj Gori. Nakon radnog dijela na Fakultetu političkih nauka održan je radni ručak sa predsjednicima podmladaka političkih partija i najvećih omladinskih organizacija.
Predsjednici podmladaka političkih partija su tokom radnog ručka svi bez izuzetka podržali ideju osnivanja Regionalne Kancelarije za saradnju mladih Zapadnog Balkana, te istakli da u postoje vrijednosti oko kojih iako različitih političkih ideologija i opredjeljenja postoje vrijednosti poput ove oko kojih moramo imati konsenzus. Svi predsjednici podmladaka političkih partija prihvatili su načela sadržana u Deklaraciji o neophodnosti uspostavljanja Regionalne kancelarije za mlade Zapadnog Balkana i istakli da će dati svoj maksimum i doprinos realizaciji ove ideje, ocjenjujući današnju konferenciju kao sjajan momenat koji će nam dati energiju i povezati nas da djelujemo skupa u tom pravcu.
Podgorica,
Edin Koljenović
Koordinator projekta YIHR
