Kontaktirajte nas!

+382 20 513 687

Search
Close this search box.

U znak sjećanja na žrtve ratnog zločina Deportacije

Inicijativa mladih za ljudska i Građanska alijansa danas su simbolično položili cvijeće na Pobrežju u Podgorici, obilježavajući tako 32. godišnjicu deportacija najmanje 66 izbjeglica bošnjačke nacionalnosti iz Bosne i Hercegovine. Naša namjera je bila odati počast žrtvama i podsjetiti na važnost suočavanja sa prošlošću kako bi se podsjetili da njihove porodice još uvijek čekaju na pravdu koja bi imala znatan uticaj na sprečavanje ponavljanja sličnih zločina u budućnosti.

Ovim gestom nastavljamo da se zalažemo za dostizanje konačne pravde za žrtve i njihove porodice, te podsjećamo javnost na neophodnost efikasne i pravedne istrage i procesuiranja odgovornih za ovaj zločin.

Današnjem polaganju cvijeća prisustvovali su književnici i učesnici aktivnosti koju je Inicijativa mladih za ljudska prava započela juče, a to je književno veče, odnosno, tribina: Književnost i zločin, a koja je takođe organozovana povodom obilježavanja godišnjice ratnog zločina Deportacije. Cilj događaja bio je spoznaja kako književnost i umjetnost mogu pomoći da se bolje shvatimo i razumijemo, i kako književnost tretira pojam ratnog zločina. Aktivnosti su organizovane i uz podršku NVO Punta institut, koja je pružila podršku u realizaciji oba događaja.

Učesnici su bili književnici Tanja Bakić, Kemal Musić i Aleksandra Vučetić, te istoričar Edin Smailović.

Poseban pečat ovom dogođaju dao je slikar, Mirko Dragović, koji je inspirisam razgovorom panelista riječi pretočio na slikarsko platno.

Edin Smailović je naveo da književnost i umjetnost mogu dati nabolji i najljepši lijek kako bi smo izvidali svoje tužne rane, ukazujući da je svrha ovakvih događaja da svi shvatimo da su sve tuđe rane naše rane, i kad to shvatimo onda smo na pola puta pomirenja i suočavanja sa prošlošću.

Kemal Musić je govorio o umjetnosti i zločinu u tri slike i zaključio: “Masovna i potrošačka kultura nam nameću mediokritete za idole. Vjerske vođe od religija prave rijaliti šou. Vraćaju nas u srednji vijek, guraju nas u primitivizam. Bogataši uriniraju po beskućnicima. Političari se bahato ponašaju. Mediji se sve manje pridržavaju novinarskog kodeksa, a fašizam buja. Tu dolaze tekstovi Janka Nikolovskog kao mehlem na ranu, kao zov razuma u tamnom vilajetu.”

Tanja Bakić osvrćući se na mnoga kako književna, tako i filmska ostvarenja, navela je da postoji tanka linija između dobra i zla, a da je u osnovi svakog zločina zlo. U nizu književnih djela spomenula je i izraelskog pisca Davida Grossmana i njegovo izdanje iz 2020. godine „Kad je Nina znala“, u kom se spomenuti pisac bavi problematikom Golog otoka, i priča o ženi koja je tamo provela tri godine.

Aleksandra Vučetić, književnica, predočila je da književnost ima potrebu da kaže, piše, ispita ili obradi mnoge teme, a da ratna zbivanja 90-ih na tlu bivše Jugoslavije nijesu ispričana priča. To je tema koja se, čini se, tek sad otvara među mladim stvaraocima. Iznjela je svoju skoriju impresiju užasno-strašnom umjetničkom obradom zločina u Aušvicu, u filmu „Zona Interesa“ koji je ovogodišnji dobitnik Oskara za zvuk, u kom je strahota dočarana zvukom, uz sliku ružičaste stvarnosti porodice koja uživa, tu sa druge strane ograde.

Ratni zločin Deportacije zbio se 1992. godine. Brojne su izbjeglice, bježeći od rata u Bosni i Hercegovini, u Crnoj Gori tražili zaklon od smrti. U maju i junu 1992. godine, njih najmanje 66 nezakonito je uhapšeno na teritoriji Crne Gore i isporučeno vojsci bosanskih Srba u BiH. Od tih izbjeglica, samo 12 je preživjelo mučenje u koncentracionim logorima. Ostale izbjeglice su, nakon hapšenja, prebačene u Centar bezbjednosti Herceg-Novi, koji je služio kao sabirni centar. 25.05.1992. godine, oni su autobusima transportovani u koncentracioni logor u Foči, dok su 27. maja prebačeni na neutvrđenu lokaciju u istočnoj Bosni, gdje su mučki ubijeni. Posmrtni ostaci svih žrtava još uvijek nisu pronađeni.

Većina žrtava ovog zločina je obeštećena u parničnom postupku, dok su svi do sada optuženi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva oslobođeni u krivičnom postupku, jer je crnogorski sud zaključio da optuženi nisu imali potrebno svojstvo da odgovaraju za ratne zločine. Obrazloženje ovih presuda zasnivalo se na činjenici da Crna Gora zvanično nije bila strana u oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini. Trenutno, protiv Crne Gore se vodi postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava zbog nedjelotvorne istrage i procesuiranja ovog zločina. Podsjećanje na zločine koji su počinjeni na našoj teritoriji naša je ljudska obaveza uz stremljenje da samo suočavanjem sa svojom odgovornošću Crna Gora može postati država svih svojih građana i siguran dom za sve koji su u njoj u jednom trenutku potražili utočište.

Aktivnost je realizovana u sklopu projekta „Inicijativa tranzicione pravde kroz obrazovanje i umjetnost“ koji se implementira u sklopu „Podrška Evropske unije izgradnji povjerenja Zapadnom Balkanu“, finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP)

 

Galerija 

Podijeli na društvenim mrežama 

Posljednje novosti

DSC_5546
Inkluzija izbjeglica ogroman potencijal za razvoj društva
DSC02787
Povezane žene imaju moć da transformišu društvo                                      
logo-GA-2017
Nakon pozitivnog IBARA Crna Gora na prekretnici: Konkretni rezultati ili neizvjesna budućnost
Smart
Projekat "Korak po Korak" za Jačanje Regionalne Saradnje i Borbu protiv Krijumčarenja Migranata na Zapadnom Balkanu
Jelena Ristovic, Gradjanska alijansa
Romi simbol diskriminacije, brak sa pripadnicima te zajednice neprihvatljiv za 54 odsto građana/ki

Pretraga