Konsultacije, koje su tek početak procesa kreiranja smjernica, su obuhvatile različite aspekte koji su direktno povezani sa slobodom udruživanja poput dostupnosti javnih fondova, dostupnosti fondova od domaćih, stranih I međunarodnih organizacija i pojedinaca, kao i zakonskom regulativom i praksom koje osiguravaju nezavisnost organizacija.
Predstavnici civilnog društva iz cijelog regiona su razmatrali set međunarodnih ljudskih prava i normi, standarda i mehanizama za promociju prava na slobodu udruživanja kao i moguće načine za jačanje tih alata. Učesnici su prepoznali značaj saradnje sa poslovnom zajednicom kao i dobrih veza između organizacija civilnog društva, kako u zemlji tako i preko granica, a naglašeno je i da će put civilnog društva do slobodnog pristupa resursima zahtijevati kreativne šeme i nove načine. Prije svega jer je u mnogim zemljama OEBS-a politička volja glavna prepreka u osiguravanju pristupa civilnog društva resursima.
-Očigledno je da su ograničenja civilnog društva za pristup finansijskim resursima u porastu u cijelom svijetu, i ne postoji naznaka da će se situacija poboljšati u kratkom roku, kazao je Maina Kiai, UN-ov specijalni izvještač za oblast pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja. Njegov treći tematski izvještaj koji će biti predstavljen Savjetu za ljudska prava u Ženevi 10 juna, a koji je preliminarno objavljen 13. maja bavi se izazovima s akojima se sreću oni pojedinci I grupe (poput osoba sa invaliditetom, mladih I djece, žena, LGBTI osoba, pripadnika manjina, raseljenih lica, starosjedilaca, osoba bez državljanstva uključujući izjeglice, azilante i radnike migrante) koji su na marginama društva I čije pravo na mirno okupljanje i udruživanje je često zanemareno. Izvještaj obrađuje i jedan broj studija slučajeva iz različitih zemalja koji pokazuju kako se direktno I indirektno krši ovo pravo. Izvještaj je dostupan pod brojem A/HRC/26/29 na sajtu freeassembly.net.
